Jedinica za implementaciju projekata koji se finansiraju iz međunarodnih fondova (nadalje: Jedinica) je organizaciona jedinica Razvojno-garantnog fonda Brčko distrikta BiH (nadalje: RGFBD), čiji akti o osnivanju su doneseni i usvojeni od strane Vlade Brčko distrikta BiH sredinom 2019 godine. Osnovni akt koji reguliše rad Jedinice predstavlja Pravilnik o nadležnostima, pravima i obavezama zaposlenih u Jedinici za implementaciju projekata koji se finansiraju iz međunarodnih fondova u Razvojno-garantnom fondu Brčko distrikta BiH (nadalje: Pravilnik o Jedinici). Spomenutim Pravilnikom o Jedinici su definisana pitanja implementacije projekata, upravljanje, rukovođenje, organizacija, nadležnosti, djelokrug rada, finansiranje i umanjenje plata, te odredbe vezane za prestanak rada Jedinice.

Članom 11 pomenutog Pravinika, definisane su sljedeće nadležnosti Jedinice:

1. kandidovanje strateških razvojnih projekata za donatorska i druga finansijska sredstva prema prioritetima koje utvrdi Vlada Brčko distrikta BiH;
2. istraživanje raspoloživih izvora finansiranja od strane međunarodnih fondova;
3. praćenje javnih poziva za dodjelu donatorskih ili kreditnih sredstava iz međunarodnih fondova;
4. kontaktiranje i saradnja sa potencijalnim međunarodnim finansijerima i donatorima;
5. na osnovu zahtjeva i prijedloga nadležnih organa i institucija Brčko distrikta BiH priprema, izrađuje i kandiduje projektne prijedloge za međunarodna finansijska sredstva;
6. priprema nacrte ugovora i odluka o prijemu i eventualnom korištenju sredstava za finansiranje odobrenih projekata;
7. implementacija projekata koji se finansiraju sredstvima iz kreditnih aranžmana u skladu sa odlukom Skupštine i Vlade Brčko distrikta BiH i Sporazuma sa kreditorima;
8. implementacija projekata koji se finansiraju iz donatorskih sredstava u skladu sa odlukom Vlade Brčko distrikta BiH i Sporazumima sa donatorima;
9. izrada projektnih prijedloga i apliciranje po pozivima međunarodnih kreditnih i donatorskih institucija u skladu sa odlukom Vlade Brčko distrikta BiH;
10. obuka službenika za pisanje projektnih prijedloga i aplikacija;
11. obuka službenika za implementaciju projekata, a za projekte koji se finansiraju iz kreditnih i donatorskih sredstava;
12. i drugi poslovi iz nadležnosti Jedinice određeni zakonom i drugim propisima.

Izvjestaj o radu jedinice 2024

Izvjestaj o radu jedinice 2023

Izvjestaj o radu jedinice 2022

U okviru programa „ROMACTED II“ za bespovratna sredstva za male inicijative / projekte – planovi i mjere prevencije i oporavak od COVID-19 koji financira Evropska unija i Vijeće Europe. Jedinica je prema pravilima i procedurama, u suradnji s Odjelom za izbjegla i raseljena lica Vlade Brčko distritka BiH, izradila projektnu aplikaciju poštujući upute Radne grupe za ROMACTED II projekat Brčko distrikta BiH. Ciljevi ROMACTED II projekta je doprinos naporima lokalnog osnaživanja romske djece za sudjelovanje u predškolskom i osnovnom obrazovanju u Brčko distriktu BiH, te stvaranje preduvjete za ravnopravno sudjelovanje romske djece i mladih u Osnovnoj školi „Prutače“. Projektom će biti restauriran i opremljen prostor (sa ekološki prihvatljivim namještajem) za redovito pohađanje predškolskog obrazovanja, posebno djece iz Romske populacije, opremanje sanitarnih čvorova te nabavka higijensko – sanitarnih paketa za 220 djece iz reda manjina. Projekat je odobren 2.2.2023. godine, a vrijednost projekta je 53.888,00 BAM, od čega će ROMACTED II obezbjediti 30,000 BAM tokom provedbe od 1.1.2023. do 31.12.2023. godine. a sufinansiranje iznosi 24,555 BAM. Sufinansiranje obezbjeđuje Vlada Brčko distrikta BiH putem transfera od strane Odjeljenja za evropske integracije i međunarodnu saradnju Vlade Brčko distrikta BiH a koje se ogleda primarno u ljudskim resursima Jedinice.

INFORMEST - Servisno-dokumentacioni centar za međunarodnu ekonomsku saradnju (u daljem tekstu INFORMEST), na zahtjev Uprave regije Friuli Venezia Giulia (u daljem tekstu: Regija FVG), izradio je prijedlog projekta pod nazivom „Podrška i jačanje dobre prakse upravljanja i zbrinjavanja otpada na području Brčko distrikta u Bosni i Hercegovini” (PRAGES) u korist BiH, a na inicijativu Ambasadora BiH u Italiji tokom novembra 2022. godine. Regija FVG je 18. novembra 2022. godine odobrila projektni list pod nazivom „Podrška i jačanje dobrih praksi u upravljanju i odlaganju otpada na području Brčko distrikta u Bosni i Hercegovini – PRAGES“ a koji je započeo septembra 2023 godine, u daljem tekstu PRAGES, i ovlastila Međunarodne odnose i Evropska služba za planiranje, u svojstvu vodećeg partnera, da učestvuje u projektu sa jedne strane, te Brčko distrikt BiH sa druge strane. U ovom smislu, Jedinica ima sljedeću ulogu:

• Akcija 1 – Koordinacija: učešće na početnom sastanku, završnom događaju i periodičnim koordinacionim sastancima sa partnerima koji se zakazuju svakih 4-6 meseci tokom projekta, pružanjem logističke podrške,
• Akcija 2 – Obuka: koordiniranje sa odgovarajućim tehničkim i administrativnim osobljem nadležnih Odjeljenja Vlade Brčko distrikta i institucija Distrikta za učešće u aktivnostima obuke prema kalendaru i metodama navedenim u projektu (aktivnosti 2.1 i 2.2); identifikacija dvije škole za uključivanje u obuku nastavnika i mladih građana (Aktivnost 2.3); te identifikacija 5 učesnika iz Distrikta Brčko za trodnevnu studijsku posjetu (aktivnost 2.1) koja će biti organizovana u regiji FVG i finansirana iz projekta a koja je već obavljena tokom septembra 2023. godine.
• Akcija 3 – Integrisani plan upravljanja otpadom: u saradnji sa talijanskim partnerima, odabrati konsultanta za izradu Integrisanog plana upravljanja otpadom (aktivnosti 3.1 i 3.2).

Udruženje izbornih zvaničnika u BiH (UIZBiH) implementira projekat pod nazivom „Mladi heroji - Osnaživanje mladih u BiH na nivou zajednice“ od 01. januara 2023. godine do 30. juni 2024. godine zahvaljujući sredstvima Ministarstva vanjskih poslova Češke Republike. Ovaj projekat je dio obrazovnog programa koji ima za cilj povećati učešće mladih u javnom životu na lokalnom nivou i doprinese funkcionalnosti lokalnih vlasti u BiH na temelju aktivnog učešća mladih građana. Način rada je interatraktivni oblik edukacije učenika 10 srednjih škola iz 10 općina/opština u BiH. Stoga, UIZBiH je definisao da se projekat implementira u sklopu predmeta “Demokratija i ljudska prava” na teme: dijalog i kultura dijaloga i učešće građana u procesu donošenja odluka na lokalnom nivou. Projektom je predvieno da učenici identifikuju manje izazove  u općini/gradu i pripreme prijedloge za rješavanje određenih pitanja ili problema, nakon čega bi se predložili projekti koji bi oni implementirali finansiranjem kroz projekat. UIZBiH je na osnovu prethodno navedenog, zaprimio pismenu saglasnost Odjeljenja za obrazovanje Vlade Brčko distrikta BiH za implementaciju projekta u dvije srednje škole Brčko distrikta dana 15.09.2023 godine.

Imajući u vidu prethodno navedeno, Jedinica za implementaciju projekata koji se financiraju iz međunarodnih fondova pri Razvojno-garantnom fondu Brčko distrikta BiH je pribavio saglasnost Vlade Brčko distrikta BiH dana 18.10.2023. godine da Jedinica za implementaciju projekata koji se financiraju iz međunarodnih fondova iz sredstava namijenjenih sufinansiranju međunarodnih projekata, a imajući u vidu dosadašnju saradnju sa Ministarstvom vanjskih poslova Češke Republike, koordinira projekat na području Brčko distrikta BiH (poštujući Odgovor Odjeljenja za obrazovanje Vlade Brčko distrikta BiH broj 07-1246ZB-002/23) i sufinansira projekat u ukupnom iznosu od 1,170 KM. Sufinansiranje obezbjeđuje Vlada Brčko distrikta BiH putem transfera od strane Odjeljenja za evropske integracije i međunarodnu saradnju Vlade Brčko distrikta BiH.

Link za projektnu web stranicu je:
https://www.neseser.rgfbd.com/

Opći cilj projekta je poticanje prekograničnog zajedničkog ekonomskog potencijala za samozapošljavanje kroz poboljšanje poduzetničkog okruženja za mlade i start-up kompanije koje vode žene iz Grada Loznice I Brčko distrikta BIH. Posebno će se stimulirati ekonomski rast i zapošljavanje u Brčko distriktu BiH u suradnji s partnerima Grada Loznica  i nevladinim sektorom (Udruga “IRI” iz Beograda). Osim toga, znatno će se unaprijediti vještine ranjivih grupa i unaprijediti prekogranično poduzetništvo. U projektnom prijedlogu navedene su aktivnosti koje će u tom roku biti realizirane:

• Formiranje i osposobljavanje Preduzetničko-poslovnog inkubatora, prema praksama uspješnosti u prekograničnom region Srbije i BIH;
• Studija izvodljivosti (SFS) i Poslovni planovi za poslovne centre i inkubatore u Brčko Distriktu i Loznici izrađeni u prekograničnoj regiji;
• Omladinski i/ili ženski biznis/start-up paketi, umreženi i grupirani u regionalne mreže, kao što je Europska mreža poduzeća, jačanje suradnje sa susjedstvom i stavaranje pretpostavki za nastavak ovakve ili slične prakse.

Opći cilj ovog projekta je da se Distriktu pruži podrška da napravi te podrži odobrenje Akcionog plana za zeleni grad. Odabrana konsultantska kuća KPC iz Beča je direktno ugovorena od strane EBRD-a a njihov rad se zasniva na metodologiju za izradu akcionog plana za zeleni grad koja se može pogledati na sljedećem linku (kliknuti: Metodologija za izradu akcionog plana za zeleni grad). Cilj projekta će biti da ostvari sljedeće rezultate:

1. a) Pomoći Distriktu, interesnim stranama i njegovim građanima da razviju vlasništvo nad GCAP-om. Potaknuti široko učešće građana u izradi GCAP-a te podizanju svijest.
2. b) Pomoći Distriktu da identifikuje i odredi prioritete ekoloških izazova s kojima se Distrikt suočava.
3. c) Sačiniti popis infrastrukturnih ulaganja koja se bave tim izazovima i koje Distrikt, regionalne i domaće vlasti, komunalna preduzeća, vozila posebne namjene i druge interesne strane mogu provoditi i njima upravljati.
4. d) Sačiniti popis politika, propisa, smjernica i drugih pravnih, administrativnih i upravljačkih mjera koje rješavaju prioritetne izazove u okolišu i podržavaju implementaciju projekata ulaganja u infrastrukturu.

Generalno, projekat će rezultirati izradom Akcionog plana „Zeleni grad“ je pružanje podrške Distriktu da postane četvrti grad u Bosni i Hercegovini koji je stupio u istoimenu mrežu, zajedno sa oko 50 gradova širom Evrope,  a uz podršku Vlade Italije koja je putem Centralne evropske inicijative finansirala izradu Akcionog plana, kao i EBRD-u. Vrijednost granta Centralne evropske inicijative iznosi 302,254 BAM i projekat će se implementirati do septembra 2024. godine., dok Jedinica koordinira sve operativno-komunikativne aktivnosti za odabranu konsultantsku kuću od strane EBRD BiH (KPC Beč).

Projekat SEI (Inicijativa za socio-ekonomsko uključivanje u Brčko distriktu BiH) je projekat finansiran od strane Češke razvojne agencije (CDA), a provodi ga CARE International BIH u direktnom partnerstvu sa Jedinicom za implementaciju projekata finansiranih iz međunarodnih fondova pri Razvojno-garantnom fondu. Direktnu podršku projektu obezbjeđuje Odjeljenje za evropske integracije i međunarodnu saradnju Vlade Brčko distrikta BiH i Vlada Brčko distrikta BiH, a rezultat je implementacije Akcionog plana predstavljanja Jedinice u saradnji sa Kancelarijom Brčko distrikta u Vijeću / Savjetu ministara BiH i Odjeljenjem za europske integracije i međunarodnu saradnju Vlade Brčko distrikta BiH tokom 2022-2023 godine.

Naime, početkom oktobra 2023 godine je zvanično započeo projekat sa nazivom „Brčko Inclusive Socio Economic Inclusion”, odnosno SEI, u vrijednosti od 1.388.226,55 EUR (2,707,040 KM) a koji će trajati do 30 septembra 2026 godine. Sufinansiranje će se definisati do kraja prvog kvartala 2024. godine te će isto će biti predloženo za sufinansiranje od strane Vlade Brčko distrikta BiH putem transfera od strane Odjeljenja za evropske integracije i međunarodnu saradnju Vlade Brčko distrikta BiH.

Osnovni postavljeni rezultati projekta su:

Rezultat 1 – Ugrožene i ranjive populacije Brčko distrikta su povećale svoje kapacitete za zapošljavanje i poznavanje prava, kroz obuke sprovedene kroz projekat i podizanje svijesti i to:

• Povećani kapacitet minimalno 3 nevladine organizacije koje predstavljaju ili rade sa marginalizovanim grupama.
• Najmanje 50% nezaposlenih marginalizovanih i ugroženih lica je informisano o uslugama „Centra za socio-ekonomsku inkluziju (SEI Centar)“ kroz informativne kampanje.
• Najmanje 9 arhitektonskih barijera uklonjeno kako bi se osigurao pristup osobama sa invaliditetom javnim ustanovama i drugim bitnim institucijama.
• Najmanje 1000 nezaposlenih je povećalo svoje mogućnosti (samo)zapošljavanja kroz stručno obrazovanje ili drugim mogućnostima da započnu ili prošire svoje poslovanje.
• Najmanje 300 nezaposlenih je uspješno završilo obuku za razvoj vještina i kompetencija zapošljivosti, 15 mladih da stekne iskustvo kroz stažiranje/volontiranje/praktični rad.

Rezultat 2 – Povećanje kapaciteta, vještina i mogućnosti zapošljavanja za nezaposlene i otvaranje novih radnih mjesta za marginaliziranih kroz projektnu finansijsku i tehničku podršku

• Uspostavljanje i operacionalizacija „Centra za socio-ekonomsku inkluziju (SEI Centar)“ Brčko distrikta BiH
• Ojačati kapacitete i zaposlene „Centra za socio-ekonomsku inkluziju (SEI Centar)“ kroz tehničku pomoć i studijske posjete
• Potpuno operativna onlajn platforma „Centra za socio-ekonomsku inkluziju (SEI Centar)“ koja služi kao informativna tačka za nezaposlene koji traže stručno obrazovanje i dodatne kvalifikacije, posao i poslovne prilike
• Najmanje 50 nezaposlenih osoba je prošlo obuku za razvoj poslovanja (samozapošljavanje)
• Minimalno 30 nezaposlenih ili preduzeća, koja otvaraju najmanje 45 radnih mjesta, podržana grantovima i poslovnom savjetodavnom podrškom, obukom i aktivnostima povezivanja sa tržištem
• Najmanje 3 finansijske organizacije prilagođavaju ili dizajniraju finansijske usluge za početnike i preduzeća koja zapošljavaju grupe u nepovoljnom položaju
• Podržane su najmanje 4 inovativne inicijative koje imaju uticaj na specifičnu zajednicu ili poslovne procese u Brčko distriktu BIH promovišući digitalizaciju, zelenu ekonomiju ili alate za pristup tržištu.

Interreg program prekogranične saradnje Hrvatska-BiH-Crna Gora Evropske unije je u martu 2024. godine informisao aplikacije da je Projektni prijedlog „Prekogranični pristup poboljšanju procjene rizika od klizišta korištenjem inventara klizišta zasnovanog na LIDAR metodologiji“ skraženice LADY odobren. Motivacija na osnovu koje je izrađen projektni prijedlog je razoran utjecaj klizišta kao jedan od glavnih problema s kojima se suočava LADY. Upečatljiv primjer ovoga dogodio se tijekom klimatske ekstremne situacije 2014. godine, koja je imala veliki utjecaj na područje Programa. Cijela regija bila je pogođena, posebno područje grada Tuzle i Distrikta Brčko, gdje je aktivirano približno 6.800 klizišta, a procijenjena šteta iznosila je oko 500 milijuna eura. Ozbiljnost šteta naglašava nedostatak spremnosti društva, otkrivajući nisku otpornost na rizik od klizišta. Prepoznata ranjivost nije ograničena na samo jednu zemlju, već predstavlja zajednički izazov za sve partnerske zemlje koje LADY nastoji adresirati. Projekt je usmjeren na poboljšanje procjene rizika od klizišta u partnerskim zemljama. U tom smislu, jedan od najizazovnijih zadataka je osigurati detaljan katastar klizišta na velikom području te će se inicijalne aktivnosti vezati za izradu katastra klizišta uz korištenje LiDAR tehnologije. Ručno izrađen katastar poslužit će kao osnova za razvoj aplikacije za strojno učenje, koja će automatizirati proces kreiranja katastra klizišta i osigurati objektivne rezultate. Projekt će također razviti standardiziranu metodologiju za procjenu rizika od klizišta, što će omogućiti učinkovitije upravljanje rizicima. Uz tehničke aspekte, projekt ima za cilj i podizanje svijesti o rizicima klizišta i pripremljenosti na katastrofe među raznim dionicima, od djece školske dobi do šire javnosti.

Prvi specifični cilj projekta je uspostavljanje prekograničnog protokola za kreiranje ručnog inventara klizišta zasnovanog na LiDAR-u. Ovo uključuje zajednički razvoj Smjernica za ručni inventar klizišta baziran na LiDAR-u i njihovu primjenu na LiDAR podatke prikupljene unutar Projekta koje će biti testirane na LiDAR podacima, što će rezultirati kreiranjem ručnih inventara klizišta zasnovanih na LiDAR-u za približno područje od 1.000 km2 prekograničnog područja. Ovi inventari će igrati ključnu ulogu u razvoju softverske aplikacije, poboljšavajući analizu i upravljanje klizištima. Drugi specifični cilj projekta je razvoj sofisticiranog softverskog programa sposobnog za automatsku detekciju i klasifikaciju klizišta korištenjem LIDAR slika. Željeni rezultat je napredna aplikacija koja koristi moć umjetne inteligencije i algoritama za obradu slika za identifikaciju i kategorizaciju pojava klizišta. Ovaj softverski program će iskoristiti podatke visoke rezolucije koje pruža LIDAR tehnologija za otkrivanje suptilnih promjena u nadmorskoj visini terena, omogućavajući ranu identifikaciju i pravovremeni odgovor na potencijalne opasnosti od klizišta. Kroz svoje mogućnosti automatizacije, softver ima za cilj da poboljša efikasnost i tačnost u detekciji klizišta, obezbeđujući detekciju klizišta u oblastima koje se protežu do 100 hektara u roku od jednog dana. Konačno, ovaj radni paket nastoji da pruži robustan i pouzdan alat koji podržava napore upravljanja katastrofama, promoviše javnu sigurnost i doprinosi održivom razvoju regiona sklonih klizištima. Treći specifični cilj je poboljšati metodologiju procjene rizika od klizišta kako bi se stvorila nova generacija procjene rizika od klizišta i povećala svijest o riziku od klizišta. Procjena rizika od klizišta je ključna za razumijevanje i upravljanje osnovnim faktorima povezanim sa klizištima. Pomaže u identifikaciji područja sklona klizištima, procjeni ranjivosti, donošenju informiranih odluka i razvoju strategija ublažavanja. Poboljšanje metodologije kroz poboljšano prikupljanje i analizu podataka, napredne tehnike modeliranja, interdisciplinarnu saradnju i svijest javnosti je od vitalnog značaja za tačne procjene i efektivno smanjenje rizika. Poboljšana metodologija omogućit će službenicima županija, okruga i općina u projektnom području da razviju visokokvalitetnu procjenu rizika, stvarajući tako osnovu za formuliranje zdravih strategija rizika od katastrofa i planova održivog razvoja.

Kroz planirane projektne aktivnosti, za Brčko distrikt BIH su planirane aktivnosti: LiDAR akvizicija podataka za Brčko distrikt BIH (ortofoto digitalno snimanje cijele teritorije Distrikta na 100 cm bespilotnom letjelicom), Izrada procjene rizika od klizišta za Brčko distrikt BiH, Usluge komunikacije i vidljivosti, Nabavka informatičke opreme za Centar za krizne situacije u okviru Odjeljenja javne bezbjednosti Vlade Brčko distrikta BiH, Nabavka meteoroloških stanica te Rekonstrukcija i opremanje Centra za krizne situacije u Brčkom.

Projekat INEREP je strateški projekat u okviru programa INTERREG VI-A IPA Program Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2021–2027, koji se priprema u saradnji s projektnim partnerima: Splitsko-dalmatinska županija (HR), Ministarstvo unutrašnjih poslova - Direktorat za zaštitu i spašavanje (ME), Federalna uprava civilne zaštite Federacije Bosne i Hercegovine (BA), Uprava civilne zaštite Republike Srpske (BA) te Centar za edukaciju vatrogasaca i tehnološki razvoj Split-Vučevica (VA.C.E.T.RA.S) (HR). Cilj projekta je smanjenje rizika od katastrofa i povećanje otpornosti na okolišne izazove jačanjem organizacijskih i tehničkih kapaciteta hitnih službi u sektoru vatrogastva i spašavanja. Pored toga, projekat ima za cilj podizanje svijesti i aktivno uključivanje stanovništva u prekograničnom području, kao i jačanje otpornosti populacije na prirodne i ljudski uzrokovane katastrofe. Definisani ciljevi projekta su:

• Specifični cilj 1: Osigurati sinergiju u radu vatrogasnih službi na prekograničnom nivou, uključujući standardizaciju praksi hitnog odgovora kroz razvoj zajedničkih protokola, strateških okvira i edukativnih programa.
• Specifični cilj 2: Ojačati organizacione, tehničke i ljudske kapacitete vatrogasnih službi u prekograničnom području kroz ulaganja u infrastrukturu, tehnologiju i opremu. Cilj je povećati efikasnost u odgovoru na požare i podići nivo spremnosti vatrogasnog sistema u prekograničnim područjima.
• Specifični cilj 3: Podizanje svijesti i jačanje otpornosti populacije u prekograničnom području na prirodne i ljudski uzrokovane katastrofe kroz edukativne aktivnosti i kampanje za podizanje svijesti.

Radni paketi projekta:

• WP1: Definisanje i uspostavljanje strateškog okvira za saradnju u prekograničnom području
• WP2: Unapređenje infrastrukture za vatrogastvo i spašavanje
• WP3: Zajedničke prekogranične edukacije i obuke
• WP4: Podizanje svijesti

Procijenjeno trajanje projekta je 48 mjeseci, a finansijska alokacija za Brčko distrikt BiH kroz ovaj projekat očekuje se u iznosu od 365.400,00 EUR. Planirani početak implementacije projekta je zadnji kvartal 2025. godine.

Deponija u Brčkom se nalazi 50 metara od rijeke Save, a samo dva kilometra vazdušne linije od centra grada, koji je ujedno i prirodna granica između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske. Do njega se dolazi pristupnim makadamskim putem u dužini od 250 metara od magistralnog puta M 14.1 između centra Brčkog i grada Bijeljine. Najbliže naselje (Ilićka) nalazi se na suprotnoj strani magistralnog puta, oko 300 metara od deponije. Deponija se prostire na površini od oko 11,5 hektara i aktivna je više od 50 godina. Velika otvorena aktivna zona prostire se na oko 40.000 m2. Pokriveno je oko 250.000 m2 zemljišta. Deponija nema osnovnu infrastrukturu (tj. vage, perače guma, itd.) niti sisteme kontrole životne sredine (tj. donji zaptivni sloj, sistem za sakupljanje procjedne vode, sistem upravljanja površinskim vodama, itd.). Kako deponija nema sistem zaštite površinskih voda, okolne površinske vode su direktno pogođene procjednim vodama sa nesanitarne deponije. Pasivna degazacija deponije se vrši korišćenjem 19 vertikalnih degazacionih bunara postavljenih u zatvorenom dijelu deponije. U blizini deponije postoje tri vodotoka, rijeka Sava, Blizna i neimenovani kanal koji teče po obodu nesanitarne deponije. Sva tri vodotoka udaljena su oko 50 metara od deponije, što je čini tempiranom bombom za Brčko distrikt BiH. Na ovaj način nije u pitanju samo ekološki sistem, već i javno zdravlje stanovništva Brčko distrikta BiH, posebno onih koji žive u neposrednoj blizini deponije. Važno je naglasiti da tampon zona (zaštitna zona) prečnika 500 m prelazi granicu Bosne i Hercegovine. Tačnije, oko ¼ tampon zone nalazi se na području Republike Hrvatske i pokriva obalu rijeke Save u naselju Gunja. Sanacijom i rekultivacijom postojeće nesanitarne deponije nedaleko od centra grada, u neposrednoj blizini gusto naseljenog područja, na veoma atraktivnoj lokaciji, mogao bi se obezbijediti prostor za mnogo bolju i primjerenu namjenu, čime bi se smanjio negativan uticaj na životnu sredinu i puštanje zemljišta u funkciju, za potrebe održivоg razvoja Brčko distrikta BiH i dobrobit zajednice. Zatvaranjem stare deponije zaustaviće se i sprječiti dalje  zagađenje okolnih vodotoka, koji se nalaze u neposrednoj blizini deponije, kao i zagađenja same rijeke Save ali i zaštite javnog zdravlja građana u bližem okruženju deponije. Projekat prepoznat i usvojen kao prioritet u Strategiji razvoja Brčko Distrikta 2021-2027, u okviru Strateškog cilja 3: ODRŽIVO UPRAVLJANJE ŽIVOTNOM SREDINOM, PRIRODNIM I KOMUNALNIM INFRASTRUKTURNIM RESURSIMA, Prioritet 3.1. Unapređenje postojećeg stanja zaštite prirode, zemljišta, vode i vazduha, Mjera 3.1.2: RJEŠENJE ODRŽIVOG UPRAVLJANJA OTPADOM, Projekat 3.1.2.2. Sanacija i rekultivacija deponije.

Upravljanje otpadom u Brčko distriktu BiH nije riješeno i završava na gradskoj nesanitarnoj deponiji. Količine elektronskog otpada kako iz industrije tako i iz domaćinstava su značajne i ovo pitanje nije adekvatno riješeno u Brčko distriktu BiH. Takođe, količina ambalažnog otpada se sistemski povećava zbog sve većeg udjela nepovratne ambalaže, posebno plastične PET ambalaže i limenki. Međutim, zbog nepostojanja sistema odvojenog prikupljanja ili bilo kakvog praćenja odvojenih tokova otpada, nemoguće je procijeniti količinu otpada koju bi trebalo adekvatno iskoristiti/odložiti, osim indirektne procjene od 12% (plastika, PET) i 4% (konzerve), po masi. U Brčko distriktu BiH ne postoji postrojenje za mehaničku obradu (reciklaža otpadnih guma). Postojeća deponija (opisana u prethodnom Projektu) nema osnovnu infrastrukturu (tj. vage, perače guma, itd.) niti sisteme kontrole okoliša (tj. donji zaptivni sloj, sistem za sakupljanje procjedne vode, sistem upravljanja površinskim vodama, itd.). Analiza (elaborat) otpada Brčko distrikta BIH iz decembra 2021. godine, korištenjem S.W.A. – Metodologija alata, navodi da:

• Najveći procenat miješanog komunalnog otpada iz domaćinstava čine komponente biorazgradivog otpada (26,00%) i miješanog prosijanog otpada (14,20%),
• Najmanji dio odnosi na medicinski otpad (0,1%), opasan otpad ( 0,23%) i kompozitni/kompozitni ambalažni otpad (0,48%).
• Najveća odstupanja u procentima po godišnjim dobima imaju biorazgradivi baštenski otpad i miješani prosijani ostaci. Ostali biorazgradivi otpad, PET, staklo, papir i karton takođe pokazuju odstupanja, ali u manjoj mjeri, dok ostale komponente nemaju velika odstupanja tokom godine.
• Morfološka analiza komunalnog otpada pokazala je dominantan sadržaj reciklažnih materijala (43,45%) koji imaju materijalnu i/ili energetsku vrijednost. Procenat biorazgradivog otpada je 26,00%.

Ovako visok procenat reciklažnih materijala koji se nalazi u ukupnom sadržaju komunalnog otpada prikupljenog u posmatranom periodu izuzetno je važan podatak i svakako postoji ogroman potencijal za korišćenje ovih količina (reciklaža, ponovna upotreba, toplota itd.). Također, značajan je i udio biorazgradivog otpada, koji se može iskoristiti ako se u Brčko distriktu pokrene postrojenje za kompostiranje. Nakon projektovanja količine otpada za period od 2022. do 2036. godine, evidentirane su značajne količine otpada koje se mogu ponovo iskoristiti i time bi se smanjio pritisak na deponiju, odnosno njezino potpuno zatvaranje. Projekat je zasnovan na Zaključku Skupštine Brčko distrikta BiH, broj: 01-02-518/19 od 28.01.2019. godine, kojim se utvrđuje lokacija Kladje K.O. Donji Rahić za izgradnju Centra za upravljanje čvrstim otpadom. Ukupna površina je oko 20 ha. Centar će prihvatiti, selektovati i transportovati neupotrebljive frakcije otpada na Regionalnu deponiju, a sama tehnologija će diktirati način rada navedenog Centra. Projekat je prepoznat i usvojen kao prioritet u Strategiji razvoja Brčko distrikta BIH 2021-2027, u okviru Strateškog cilja 3: ODRŽIVO UPRAVLJANJE ŽIVOTNOM SREDINOM, PRIRODNIM I KOMUNALNIM INFRASTRUKTURNIM RESURSIMA, Prioritet 3.1. Unapređenje postojećeg stanja zaštite prirode, tla, vode i vazduha, Mjera 3.1.2: RJEŠENJE ODRŽIVOG UPRAVLJANJA OTPADOM, Projekat 3.1.2.1. Izgradnja i opremanje Centra za upravljanje otpadom. Dodatno, projekat je definisan i Strategijom upravljanja otpadom kao dio Strategije zaštite okoliša Brčko distrikta BiH za period 2016-2026.

Brčko distrikt BiH je odlučio da za jedan od potprojekata kandidira regulaciju dijela Vodotoka/Potoka “Blizna”: gornji vodotok rijeke. Ideja iza je da obnova doprinese upravljanju rizikom od poplava podržavajući prirodni kapacitet vodotoka/potoka „Blizna“ da zadrži vodu. Kako se rizik od poplava sastoji od vremena nastanka štete, upravljanje rizikom od poplava treba smanjiti ili štetu, ili vjerovatnoću da će se poplave dogoditi, ili oboje. Obnova će smanjiti vjerovatnoću visokog vodostaja, a istovremeno poboljšati prirodne funkcije vodotoka/potoka „Blizna“. U cilju zaštite imovine i zadržavanja voda, klasični pristup upravljanja rizikom od poplava je ograničavanje vodotoka. Kontinuirano ojačavanje i izgradnja viših nasipa ne može prevladati ovu slabost i vrlo je skupa opcija. Istorijski gledano, inženjerska rješenja uzvodno su stvarala vršne tokove nizvodno, što je dovelo do više inženjeringa. Štaviše, scenariji klimatskih promjena predviđaju ekstremnije vremenske događaje, kao što su poplave 2014. godine. Potprojekat će ponovo povezati Vodotok/Potok „Blizna“ i rijeku Savu čime će se poboljšati kvalitet i kapacitet prirodnog skladišnog kapaciteta i smanjiti rizik od poplava. Na ovaj način, obnova vodotoka/potoka „Blizna“ direktno doprinosi strategijama klimatskih promjena koje imaju za cilj ublažavanje efekata povećanih i nestalnih vršnih protoka i suša. Regulisanjem toka vodotoka/potoka Blizne spriječit će se do 100-godišnje plavljenje za najmanje 911 korisnika ukupno (od kojih su 54% - 492 žene) i smanjiti mogućnost da velike količine smeća, posebno plastičnog, završi gore u rijeci Savi.

Regulisano korito rijeke Brke ima ulogu bržeg eliminacije velikih planinskih voda iz cijelog sliva rijeke Brke do glavnog recipijenta - rijeke Save. U regulisanom dijelu korita rijeke Brke 2007. godine, u okviru tekućeg održavanja, sanirano je oštećenje betonske obloge i uklonjen cjelokupni nataloženi nanos sa dna i kosina na punom regulacionom profilu cijelom dužinom (13.579,00 m3 nanosa) u 2011. Sanacija i rekonstrukcija uklonjenih obala i dna korita rijeke Brke na ušću u rijeku Savu izvršena je na potezu od cca 75 m. Prema Situacionoj analizi Strategije razvoja Brčko Distrikta 2021.-2027., najkritičniji dijelovi u Brčko distriktu BiH predstavljaju melioracijsko područje Brka koje se nalazi u centralno-zapadnom dijelu Distrikta. U tom smislu, Brčko distrikt je odlučio da za jedan od potprojekata kandidira regulaciju gornjeg vodotoka rijeke Brke. Ideja koja stoji iza je da obnova rijeke doprinese upravljanju rizikom od poplava podržavajući prirodni kapacitet rijeke Brke da zadrži vodu. Kako se rizik od poplava sastoji od vremena nastanka štete, upravljanje rizikom od poplava treba smanjiti ili štetu, ili vjerovatnoću da će se poplave dogoditi, ili oboje. Obnova rijeke smanjuje vjerovatnoću visokog vodostaja, a istovremeno poboljšava prirodne funkcije rijeke. U prirodnom riječnom sistemu rijeka širi vodu izvan svojih obala i preko proširenih područja poplavne ravnice tokom perioda velikih voda. U cilju zaštite imovine i zadržavanja voda, klasični pristup upravljanja rizikom od poplava je ograničavanje vodotoka. Ovo se obično radi izgradnjom nasipa i ispravljanjem rijeka kako bi se povećao kapacitet ispuštanja, jaružanjem radi produbljivanja kanala i izgradnjom rezervoara i vještačkih područja za zadržavanje za skladištenje viška vode. Iako ovo generalno smanjuje vjerovatnoću poplave, u slučaju ekstremno visokih voda povećava količinu štete ako je projektirani sistem preopterećen ili pokvari. Bez prirodnih karakteristika kao što su močvare i meandri, višak vode se ne može apsorbirati. Svako kršenje će osloboditi ogromnu količinu vode, sa potencijalno katastrofalnim posljedicama. Kontinuirano ojačavanje i izgradnja viših nasipa ne može prevladati ovu slabost i vrlo je skupa opcija. Istorijski gledano, inženjerska rješenja uzvodno stvarala su vršne tokove nizvodno, što je dovelo do više inženjeringa. Štaviše, scenariji klimatskih promjena predviđaju ekstremnije vremenske događaje, kao što su poplave 2014. godine. Stoga je potreban novi pristup, u smislu modernog upravljanja rizikom od poplava. Drugim riječima, potprojekat će ponovo povezati potoke, potoke i rijeke sa poplavnim ravnicama, bivšim meandrima i drugim prirodnim skladišnim područjima, te poboljšati kvalitet i kapacitet močvara, kapacitet prirodnog skladištenja i smanjiti rizik od poplava. Na ovaj način, obnova rijeke Brke direktno doprinosi strategijama klimatskih promjena koje imaju za cilj ublažavanje efekata povećanih i nestalnih vršnih protoka i suša.

U prošlosti je stanovništvo Brčkog bilo izuzetno povezano sa rijekom Savom. Jedno od najvećih okupljališta mladih bio je Ficibajer, koji se naslanja direktno na obalu rijeke. Ficibajer je bio i turistička atrakcija, pa je to bila prva lokacija za turiste, ali i ljude iz okoline Distrikta. Zbog navedenog, Ficibajer je sastavni dio kandidatskog projekta „Izgradnja šetališta uz desnu obalu rijeke Save“. Plovna rijeka Sava predstavlja značajan privredni i turistički potencijal Brčko distrikta BiH. S obzirom na prepoznavanje njegovog značaja, Vlada Brčko distrikta BiH odlučila je pokrenuti inicijativu za izgradnju šetališta uz desnu obalu rijeke Save od Ciglane do Blizne. Naime, turizam u Brčko distriktu BiH do sada se razvijao po inerciji, uglavnom na bazi poduzetničkih inicijativa i investicija. Ekonomski efekti u ovoj oblasti mogli bi biti znatno veći nego do sada ukoliko se osigura ciljano pozicioniranje BD BiH na rastućem turističkom tržištu. Prema idejnom rješenju, Zavod za planiranje, projektovanje i razvoj Brčko distrikta BiH je u maju 2022. godine izradio "Idejni projekat biciklističke staze i šetališta uz rijeku Savu kroz teritoriju Brčko distrikta BiH". Realizacijom projekta izgradnje biciklističke staze i šetališta uz rijeku Savu povećat će se konkurentnost turističke ponude Brčko distrikta BiH, kroz afirmaciju i stvaranje uslova za razvoj biciklizma kao vida sportsko-rekreativnog sporta. djelatnosti, razvoj cikloturizma koje će u budućnosti postati dio evropske mreže biciklističkih ruta EuroVelo (ruta duž rijeke Save u dužini od oko 1000 KM, koja će povezivati Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Srbiju). Planirana biciklistička ruta kroz Brčko distrikt BiH će se sastojati od projektovanih biciklističkih staza/staza i šetališta, kao i svih potrebnih pratećih sadržaja i infrastrukture (ugostiteljski objekti, vidikovci, odmorišta, parkirališta za bicikle, punjači za električne bicikle i drugi sadržaji). Na osnovu urbanističkih, tehničkih i drugih uslova propisanih od strane nadležnih organa Brčko distrikta BiH, kroz dalje faze projektovanja (faze izrade idejnih i glavnih projekata), Zavod će detaljno razraditi uslove za izgradnju biciklističkih i pješačkih površina. sa pratećim sadržajima i potrebnom infrastrukturom. Projekat, odnosno izgradnja trotoara i biciklističke staze uz desnu obalu/stranu rijeke Save, kao raznovrsne turističko-rekreativne infrastrukture, u skladu sa strateški profilisanim razvojem turizma, srednjoročno i dugoročno treba da dovede do postepeno povećanje broja turističkih posjeta i noćenja, kao i povećanje prihoda od turizma. Istovremeno, Projekat će doprinijeti boljem kvalitetu života stanovništva, podstaći više ljudi na rekreaciju, a samim tim i poboljšati zdravlje stanovništva. To će također doprinijeti uređenju obale rijeke Save i smanjiti mogućnost njenog zagađenja.